POSAO U NJEMAČKOJ Brzo i lako do posla u Njemačkoj
Povezani članci
Iz države u inostranstvo u najvećoj mjeri odlaze nezaposleni, ali i oni koji su nezadovoljni poslom i primanjima koji trenutno rade. I to traje već godinama. Kvalifikovani radnici najčešće pronalaze zaposlenje u zemljama zapadne Evrope, pretežno Njemačkoj i Austriji, a sezonski i nekvalifikovani radnici najčešće u Slovačkoj, Češkoj i Hrvatskoj, piše Buka.
Austrija-život koji je u Jugoslaviji imala srednja klasa
U Austriji radi veliki broj ljudi ljudi sa ovih prostora. Najčešće su zaposleni u ugostiteljstvu, fabrikama, kao vozači ili rade u supermarketima i kao trgovci. Plate u ugosteljstvu, uz prijavu, kreću se u projeku 1.000 eura neto, plus napojnice, vozači imaju prosječne neto plate oko 1.500 eura, a radnici u fabrikama oko 1.700 eura neto. Zaposleni u marketima i trgovinama primaju mjesečno oko 1.200 eura neto.
Sa fakultetskom diplomom plate su veće. U Austriji radi dosta mašinskih inžinjera sa naših prostora i plata im se u prosjeku kreće između 2.600-2.800 eura ili pak IT stručnjaci sa neto primanjima oko 3.000, dok njegovatelji i medicinski tehničari primaju između 1.100 – 1.400 eura mjesečno, što zavisi od specifičnosti posla, a noćni rad je posebno plaćen.
Ako se uporede primanja i iznos troškova, recimo u glavnom gradu Beču, može se barem donekle stvoriti slika o tome može li se u ovom gradu pristojno živjeti od plate.
Tako troškovi stana sa režijama od 50 m2 iznose minimalno oko 700 eura, dok se za hranu izdvaja približno koliko i u BiH.
Vrtić ne plaća, izuzev hrane čiji trošak iznosi oko 60 eura. Školovanje je besplatno, knjige se dobijaju u školi, a roditelji snose troškove pribora, olovke, sveske i slično. Plaća se hrana u školi i produženi boravka djece koji na mjesečnom nivou iznosi oko 230 eura, s tim da porodice slabijeg imovinskog stanja plaćaju i manje.
Njemačka -za kiriju 25 posto dohotka
U Njemačkoj, zemlji u kojoj se zapošljava i možda najveći broj naših sugrađana, građevinski inžinjeri zarade oko 2.000 eura neto, ljekari 2.600, informatičari 2.300, konobari, kuhari, frizeri 1.000 eura, moleri i električari 1.300 eura. Ovdje radi i veliki broj njegovatelja, samo ih je tokom prošle godine putem Agencije za rad i zapošljavanje zaposleno 777. Njihove minimalne garantovane plate su 1.800 eura bruto za prvu godinu, piše Buka.
Iako nije riječ o nekim pretjerano visokim primanjima, uglavnom su svi koji su otišli zadovoljni, jer kako ističu konačno sebi mogu priuštiti normalan život.
Švedska, zemlja radničkih prava
I u Švedskoj radi mnogo ljudi sa ovih prostora, a sve što je potrebno, jeste pasoš i dogovor sa poslodavcem.
Švedska ima potrebe za radnicima u 12 od 15 sektora. Najviše se traže građevinski radnici, radnici u obrazovanju, IT inženjeri, ljekari, radnici u hotelijerstvu i ugostiteljstvu, u drvnoj industriji, medicinske sestre, psiholozi, vodoinstalateri, vozači kamiona, električari.
Na troškove stanovanja, režije i hranu se troši između 30 i 40 posto primanja. Za vrtić se plaća 80 eura, gdje sve ulazi u cijenu, i dijete je tamo 10 sati. Škola je besplatna, kao i hrana koju djete troši prilikom boravka u školi. Teško je govoriti o nekoj velikoj uštedi, jer sve familije imaju djecu koja imaju razne sportske aktivnosti, na šta odlazi znatan dio primanja.
Slovačka- rad u fabrikama
Sve veći broj ljudi iz Bosne i Hercegovine posljednjih mjeseci odlazi i na rad u velike fabrike automobila i bijele tehnike u Slovačku, jer su slovački radnici tražeći bolje, otišli na rad u Njemačku ili neke druge zemlje Evropske unije.
Plata se kreće od 550 do 750 eura, za 8 do 12 sati rada.
U Agencije za posredovanje pri zapošljavanju FAP kažu da je Slovačka, sve interesantnija za ljude sa ovih prostora.
Slovenija, zemlja u kojoj se ne zadržava
Prosječna mjesečna plata u Sloveniji iznosi oko 1.050 eura. Stranaci u Sloveniji (posebno oni sa nižim stepenom obrazovanja) trebaju biti spremni na nižu platu i minimalac koji iznosi oko 570 eura i njima poslodavci nude besplatan smještaj i hranu.
Nažalost iz Slovenije sve češće dolaze informacije o izigranosti naših radnika. Tako Goran Zrnić, iz Savetovališta za inostrane radnike u Ljubljani kaže da Savjetovalište svakodnevno primi 10 do 15 naših ljudi koji su izigrani, koji ne primaju platu, trpe nehuman odnos i te da su bh. radnici koji od ranije rade u Sloveniji, već odavno otišli put Njemačke, Švedske, Finske, Austrije, zato jer je tamo bolje, prenijela je Buka.
