POSAO U NJEMAČKOJ Brzo i lako do posla u Njemačkoj
Povezani članci
Pandemija je prošle godine ostavila traga i na tržištu rada: više od milion zaposlenih ostalo je bez posla – uprkos milijardama za takozvani skraćeni rad. To proizlazi iz odgovora Savezne vlade na zahtjev Ljevice prenosi Deutsche Welle.
Po podacima Savezne agencije za zapošljavanje na kojima se zasniva odgovor Savezne vlade, većina pogođenih su ljudi koji su imali takozvani mini-posao. Oko 526.000 tako zaposlenih je ostalo bez posla, plus 477.000 ostalih zaposlenih koji podliježu zakonu o doprinosima za socijalno osiguranje.
Za ovu statistiku, upoređeni su podaci o tržištu rada od marta do septembra 2020. sa podacima za isti preiod iz prethodne, 2019. godine. Za posljednja tri mjeseca 2020. godine, Zavod za zapošljavanje pozvao se na procjene.
Naročito su pogođeni ugostiteljstvo i hotelijerstvo
Gubitak posla bio je najočitiji u ugostiteljstvu i među zaposlenima u hotelima. Ovdje je posao izgubilo oko 398.000 zaposlnih, uključujući i one sa mini-poslom.
Korona je koštala i oko 128.000 radnih mjesta u prerađivačkoj industriji – prije svega u metalskoj i elektro industriji. Međutim, Savezna vlada je istakla da je ova industriju zahvaćena strukturnim promjenama i to prije izbijanja pandemije.
Oko 78.000 radnih mjesta izgubljeno u oblasti umjetnosti, zabave i rekreacije.
Dotirano više od 22 milijarde eura
Savezna vlada pokušala je da ograniči ekonomsku štetu i smanji gubitak radnih mjesta, prije svega kroz finansiranje takozvano skraćeno radno vrijeme. Savezna agencija za zapošljavanje je saopštila da je u prvoj godini pandemije u tu svrhu isplatila 22,1 milijardu evra.
Poređenja radi: u prethodnoj 2019. godini to je bilo 157 miliona eura, a tokom ekonomske i finansijske krize 2008. i 2012. godine, ukupno 8,5 milijardi eura.
Na vrhuncu korona-krize oko šest miliona zaposlenih je bilo na skraćenom radnom vremenu.
U međuvremenu se taj broj znatno smanjio: prema proračunima instituta za ekonomska istraživanja ifo, prošlog mjeseca 2,7 miliona ljudi je bilo na tom skraćenom režimu, što je oko 8,0 odsto zaposlenih koji podliježu zakonu o doprinosima za socijalno osiguranje. U februaru je stopa iznosila 8,7 odsto.
Još uvijek posebno pogođeno ugostiteljstvo: u martu je udio zaposlenih iz ove branše na skraćnom radu bio 50,8 odsto
