POSAO U NJEMAČKOJ Brzo i lako do posla u Njemačkoj
Povezani članci
Svi oni koji rade tzv. mini-job u Njemačkoj ubuduće će u prosjeku zarađivati 520 eura umjesto 450 eura mjesečno.
Od 1. listopada 2022. ograničenje za male poslove temeljit će se na tjednom radnom vremenu od 10 sati uz uvjete minimalne plaće.
U nastavku pročitajte najvažnije informacije o promjenama za male poslove (mini-job) i poslodavce:
Minimalna plaća raste na 12 eura po satu
Zakonodavac će od 1. listopada 2022. zakonski minimalnu plaću povećati na 12 eura po satu. Povećanje se vraća na dogovor u koalicijskom sporazumu.
Limit za male poslove podignut je na 520 eura mjesečno
Granica zarade za male poslove ostala je nepromijenjena na 450 eura mjesečno od 2013. godine.
Ubuduće će se ograničenje za male poslove prilagođavati dinamički i na temelju minimalne plaće.
To znači da će se ubuduće granica zarade temeljiti na tjednom radnom vremenu od 10 sati i minimalnoj plaći.
Ako se minimalna plaća poveća, povećava se i limit za male poslove.
S povećanjem zakonski propisane minimalne plaće na 12 eura po satu, ograničenje za male poslove povećat će se na 520 eura mjesečno 1. listopada 2022. godine.
Novi propisi također se primjenjuju kada se prekorači ograničenje zarade za male poslove
Ako prosječna mjesečna primanja premašuju ograničenje miniposla, miniposla više nema. Iznimke od ovoga su povremeni, nepredvidivi ekscesi. Nebitna je visina zarade u mjesecima nesagledivog viška.
Razdoblje do tri kalendarska mjeseca unutar vremenske godine danas se smatra povremenim. Do sada je ova uredba isključivo proizlazila iz smjernica male vrijednosti.
Nepredvidivo prekoračenje ubuduće će biti regulirano zakonom. Povremeno postoji nepredvidivo prekoračenje do dva kalendarska mjeseca unutar godine.
Osim toga, zarade u kalendarskom mjesecu u kojem su prekoračene ne smiju prijeći dvostruku graničnu granicu zarade (1.040 eura), tako da će biti moguća maksimalna godišnja zarada do 14 puta veća od granice za male poslove.
Mini-jobber stoga općenito može zaraditi 6.240 eura tijekom 12 mjeseci, au opravdanim iznimnim slučajevima najviše 7.280 eura godišnje.
Važna napomena za umirovljenike:
Za neke primatelje mirovina u mirovinskom osiguranju postoji ograničenje dohotka za kalendarsku godinu.
Povećanjem granice zarade za male poslove od 1. listopada 2022., umirovljenici bi to trebali imati na umu prilikom obavljanja malih poslova.
Ograničenje dodatnog dohotka u kalendarskoj godini od 6.300 eura za primatelje mirovine zbog potpune invalidnosti ili naknade za rudare ostat će nepromijenjeno za 2022. godinu.
Povremeno, nepredvidivo prekoračenje granice zarade u malom poslu moglo bi dovesti do toga da umirovljenici premaše kalendarsku godišnju granicu zarade od 6300 eura.
To bi se negativno odrazilo na mirovine. U slučaju rudarske naknade izgubilo bi se čak i pravo na tu mirovinu.
Za primatelje starosne mirovine prije standardne dobi za umirovljenje postoji još viša granica dodatnog dohotka od 46.060 eura za 2022. godinu.
Vladina koalicija je u koalicijskom sporazumu odredila da se ovaj limitirani iznos nastavi. U tom smislu trenutno se raspravlja o izmjenama propisa o dodatnom dohotku za sve mirovine za 2023.
O daljnjem razvoju obavijestit ćemo vas na našem blogu.
Granica tzv. Midi-joba diže se s 1.300 na 1.600 eura
Novi zakon također podiže granicu primanja za zapošljavanje u prijelaznom sektoru. Do sada je takozvani midi posao postojao ako je prosječna mjesečna plaća zaposlenika u prijelaznom području bila od 450,01 do 1.300 eura.
Midi radno mjesto ubuduće će postojati ako zaposlenici redovito zarađuju više od 520,00 eura, a najviše 1.600 eura mjesečno.
U novom tranzicijskom području poslodavci će biti više opterećeni nego danas.
Udio poslodavca u doprinosu u donjem dijelu prijelaznog područja (od 520,01 eura), kao i kod mini poslova, iznosi oko 28 posto i postupno se smanjuje na 1600 eura na redovni doprinos za socijalno osiguranje.
Midi-joberi imaju koristi od činjenice da je skok u stresu tokom prijelaza s mini-posla na midi-job izglađen. Ovo je namijenjeno povećanju poticaja za male poslove da produže svoje radno vrijeme preko ograničenja za male poslove.
Midi poslovi su poslovi na koje se plaćaju doprinosi za socijalno osiguranje, a za njih su odgovorna društva za zdravstveno osiguranje, a ne mini centri za zapošljavanje.
Što je Mini-job?
Mini-job ili Neben-job je zapravo jedno te isto (izraz Neben-job koristimo kada uz njega imamo još jedan, glavni posao) i odnosi se na posao u kojem ono što zaradimo bruto, dobijemo neto, budući da nismo obvezni doprinositi državu (zdravstveno, socijalno, mirovinsko, Pflege osiguranje…) a kod Min-joba moramo napraviti razliku između financijski ograničenog i vremenski ograničenog.
Prema statistici, gotovo svaki četvrti „zaposleni“ u Njemačkoj zapravo ima takozvani mini-job – radi kao ispomoć. Riječ je o poslu koji se ugovara između poslodavca i umirovljenika ili osobe koja je već zaposlena na određeno ili neodređeno vrijeme kod drugog poslodavca.
Prijedlog Zakona o dodanim poslovima propisuje da radnici dodatne poslove ne mogu sklapati s poslodavcima za koje već rade ili s njima povezanim društvima ili osobama.
Poslodavac mora plaćati paušalne doprinose na plaću za mini posao. Oni iznose fiksnu stopu od 13% doprinosa za zdravstveno osiguranje i 15% doprinosa za mirovinsko osiguranje.
Uz to postoji paušalni porez na plaću od 2% i udio poslodavca u mirovinskom osiguranju. To uvijek vrijedi ako zaposlenik mini-posla ne prima punu mirovinu, na primjer, ako je oslobođen mirovinskog osiguranja ili je oslobođen obveze sklapanja mirovinskog osiguranja na zahtjev.
Ako mini-zaposlenik ima nekoliko mini-poslova, prihod se zbraja. Oprez: Ako je zaposlenik u glavnom radnom odnosu na koji se plaćaju doprinosi, to znači da se drugi miniposao pribraja dohotku od glavnog posla.
Zatim slijede veći doprinosi za zdravstveno, njegu i mirovinsko osiguranje. Osiguranje za slučaj nezaposlenosti je iznimka: mali posao ostaje izuzet od osiguranja za slučaj nezaposlenosti.
Što je Midijob?
Minijob i midijob razlikuju se u pogledu ograničenja zarade. U mini-poslu zaposlenici redovito ne zarađuju više od 450 euro, odnosno od 1. oktobra 520 eura mjesečno.
Čim je zarada redovito između 450,01 € i 850 €, to je midi posao. Zatim se govori i o zapošljavanju u tzv. Gleitzzone.
Doprinosi za socijalno osiguranje također se plaćaju za male poslove. No, tzv. klizna zona ima posebnost koja znači niže doprinose za zaposlenika: zakonodavac predviđa linearno usklađivanje doprinosa za socijalno osiguranje u odnosu na cjelokupnu plaću.
Cilj ove uredbe je da korak od srednjeg zaposlenja do zaposlenja koje u potpunosti podliježe doprinosima za socijalno osiguranje bude nesmetan za obje strane.
Budući da se poslodavac u midi poslu drži uobičajenih pravila punog radnog odnosa uz plaćanje doprinosa, ne mora paziti ni na što posebno u tzv. Gleitzzone.
Online kalkulator Deutsche Rentenversicherunga dobra je pomoć za sve zaposlenike koji žele točno znati u kakvoj su situaciji.
Kalkulator klizne zone pri unosu plaće odmah određuje iznos doprinosa za socijalno osiguranje i služi kao okvirni vodič.
Međutim, još je točnije ako vaš odgovorni odjel za obračun plaća izradi probnu plaću, uzimajući u obzir sve važeće zakonske propise i propise socijalne sigurnosti.
Ako ste u nedoumici, obratite se svom poreznom savjetniku koji poznaje pojedinosti.
