POSAO U NJEMAČKOJ Brzo i lako do posla u Njemačkoj
Povezani članci
Nada u značajno olakšanje za zaposlenike putem izdašne posebne isplate poslodavaca ove godine prijeti propašću.
Prema reprezentativnom istraživanju Capitala i Sterna među njemačkim menadžerima i upravnim direktorima (“donositeljima odluka”), samo nešto manje od trećine preduzeća planira takvo posebno plaćanje.
Tako je 33 posto ispitanih izjavilo da uopće ne planira posebne isplate, druga trećina se još nije odlučila.
Rezultat je to ekskluzivnog posebnog istraživanja 862 poduzetnika, rukovoditelja i državnih službenika.
Pročitajte još:
NOVI ZAKON U NJEMAČKOJ: Evo ko će sve moći podnijeti zahtjev za stambene naknade
Kako bi smirila negodovanje i zabrinutost javnosti zbog visokih troškova energije i dramatične inflacije, savezna vlada odlučila je poslodavcima omogućiti neoporezivu posebnu isplatu do 3.000 eura.
No, predstavnici poslodavaca odmah su se osvrnuli na lošu privrednu situaciju i upozorili da se mnoge firme ne mogu nositi s takvim posebnim davanjima.
Rezultati ankete sada se poklapaju s ovim: prema tome, deset posto ispitanih izjavilo je da bi zaposlenici u njihovoj firmi ove godine trebali dobiti posebnu isplatu manju od 1.000 eura.
Drugih 11 posto navelo je raspon od 1.000 do 2.000 eura za posebno plaćanje, a samo 6 posto je reklo da će njihova firmi iscrpiti puni iznos od 3.000 eura.
Pravila posebne uplate sada određuju da se do 2024. može isplatiti maksimalan iznos od 3.000 eura u više rata.
Istovremeno, uvjerljiva većina ispitanika bila je za dodjelu dodatne državne potpore tvrtkama pogođenim visokim cijenama energenata – po potrebi i kroz veća zaduženja.
58 posto ispitanih bilo je za ponovnu suspenziju kočnice zaduženja koja je ukorijenjena u Temeljnom zakonu 2023., ako država inače nema dovoljno novca na raspolaganju za pomoć posrnulim tvrtkama.
Samo 28 posto ispitanih izjavilo je da će se sigurno ponovno pridržavati kočnice duga 2023. godine.
Stavovi o njemačkim nuklearnim elektranama i sankcijama Rusiji bili su nedvosmisleni: 77 posto ispitanih bilo je za zadržavanje sankcija Rusiji na sadašnjoj razini (35 posto) ili čak za njihovo pooštravanje (42 posto). Samo 18 posto bilo je za ukidanje sankcija.
S obzirom na preostale tri njemačke nuklearne elektrane, 33 posto ispitanih glasalo je da reaktori rade barem do 2024. godine, 28 posto bilo je za ponovno pokretanje već ugašenih nuklearnih elektrana, a 23 posto za to da se već planirano produženje provede barem dokle god je to moguće.
