POSAO U NJEMAČKOJ Brzo i lako do posla u Njemačkoj
Povezani članci
Njemačka je Hrvatima i nadalje najpoželjnija destinacija za život i rad. Prema podacima za 2022. godinu, koje je objavio DZS, u Njemačku je odselilo preko 14.000 osoba, odnosno 33,1 posto ukupno odseljenog domaćeg stanovništva. Istodobno nešto više od 4.000 Hrvata se je vratilo iz Njemačke.
U Irsku odselilo 1200 ljudi
U 2022. godini Hrvatska je imala pozitivan migracijski saldo, naime, više je ljudi doselilo u zemlju, nego iz nje otišlo.
No, riječ je prvenstveno o stranoj radnoj snazi, odnosno izdanim dozvolama za boravak i rad, kao i raseljenim osobama iz Ukrajine, a niti Ukrajinci ni strani radnici uglavnom nemaju namjeru ostati živjeti ovdje. Čak 82,2 posto doseljenih osoba u RH odnosi se na strance, a 17,8 posto na hrvatske državljane koji su se vratili u zemlju.
Odselilo je pak u druge zemlje visokih 70,7 posto hrvatskih državljana i 29,3 posto stranaca.
Lani su u RH iz inozemstva doselile 57 972 osobe, a u inozemstvo se odselilo 46 287 osoba. Saldo migracije stanovništva bio je tako u plusu za 11 685 osoba.
Od ukupnog broja doseljenih osoba u Republiku Hrvatsku, 19,3% osoba doselilo se iz Ukrajine, a 14,6% osoba doselilo se iz Bosne i Hercegovine. Od ukupnog broja odseljenih osoba iz Republike Hrvatske, najviše osoba odselilo se je u spomenutu Njemačku, više od 30 posto. Druga destinacija koju su Hrvati odabrali je Austrija, u koju je odselilo gotovo 5.000 osoba, u Irsku gotovo 1.200, Italiju nešto više od hiljadu domaćih građana…
U susjednu Sloveniju otišlo je nešto više od 600 Hrvata. Ukupno je u EU otišlo lani oko 24,4 tisuće Hrvata, četiri puta više nego li se je vratilo iz neke od zemlje članice EU.
Iz Njemačke se vratilo 4300 hrvatskih građana
Iako puno Hrvata odlazi u Njemačku, istodobno ih se i velik broj, iako slabijim tempom, vraća u zemlju. Lani je iz Njemačke došlo oko 4.300 Hrvata, sijedi Austrija s nešto više od 500 povratnika, Italija s nešto više od 200, Slovenija s nešto više od 100 hrvatskih građana koji su se vratili u zemlju…
Eurostat još nije objavio skupne podatke za sve zemlje, no prošlogodišnje izvješće pokazuje da su Hrvati bili među četiri nacije EU koje su od 2018. do 2022. imale najveći relativni rast uzimanja drugog državljanstva te u deset zemalja prema brojnosti iseljenih u neku od drugih zemalja EU.
Prema podacima Eurostata lani je u EU živjelo preko pola milijuna Hrvata.
Najviše iseljenih u neku od drugih zemalja EU, bilo je stanovnika iz Rumunjske (3,1 milijuna ili 24% svih građana EU-a koji žive u nekoj drugoj zemlji EU-a kao nedržavljani), a slijede stanovnici Poljske (1,5 milijuna ili 11 %), Italije (1,5 milijuna ili 11 %) te portugalskih građana (1,0 milijuna ili 7 %).
Najmanje ljudi odlazi s Cipra, Malte…
Najmanje ih je otišlo s Cipra i Malte te Luksemburga.
Inače, prema neki dan objavljenim podacima Eurostata o azilu u travnju ove godine je 72 630 tražitelja azila (državljana izvan EU-a) po prvi puta podnijelo zahtjev za međunarodnu zaštitu u zemljama EU-a. U usporedbi s travnjem 2022. (54 350), to predstavlja porast od 34 %.
Kao i prethodnih mjeseci najviše su azil tražili stanovnici Sirije, zatim Afganistana, Venezuele, Kolumbije i Turske. Nakon ruske vojne agresije na Ukrajinu, došlo je do značajnog porasta ukrajinskih podnositelja zahtjeva za azil (s 2 105 u februaru 2022. na 12 190 u martu 2022.), ali se taj broj mjesečno smanjivao te je u aprilu pao na 895 zahtjeva.
Najveći broj tražitelja azila primile su Njemačka, Španjolska, Francuska i Italija, odnosno gotovo tri četvrtine svih po prvi puta prijavljenih u EU. U usporedbi s brojem stanovnika najnižu stopu prijavljenih imala je Mađarska.
