POSAO U NJEMAČKOJ Brzo i lako do posla u Njemačkoj
Povezani članci
Procjena Saveznog zavoda za zapošljavanje (Bundesagentur für Arbeit), koju je zatražio poslanik AfD-a u Bundestagu René Springer i koja je dostupna isključivo NIUS-u, daje dramatične rezultate.
Na svakih 100 zaposlenih Nijemaca dolazi 10 korisnika socijalne naknade za njemačke državljane. S druge strane, na svakih 100 stranaca koji plaćaju porez dolazi 50 stranih primatelja socijalne naknade bez njemačkog pasoša prenosi portal NIUS.de .
AfD političar Springer želio je znati od savezne vlade: Kako se posljednjih godina razvijao broj i udio zaposlenih koji podliježu doprinosima za socijalno osiguranje i onih koji primaju te naknade? Da bi to učinio, pozvao je na diferencijaciju na osnovu nacionalnosti. Odgovor federalne vlade odnosi se na podatke Federalnog zavoda za zapošljavanje iz maja 2023. godine.
Odgovor Saveznog zavoda za zapošljavanje (Bundesagentur für Arbeit) je, kako stoji u objavi, temeljen na osnovi podataka do maja 2023. godine. U tom trenutku je u Njemačkoj bilo 34.728.159 socijalno osiguranih od čega 24.328.850 u punom radnom vremenu te 10.399.309 na skraćeno radno vrijeme. Od tih skoro 35 miliona zaposlenih 29.433.789 su imali njemački pasoš (84,8%), a 5 294 354 su bili strani državljani (15,2%). S druge strane ovom broju stajalo je 5 508 735 onih koji su imali redovna socijalna primanja i koji ne rade. Od svih tih primatelja 52,7% su imali njemački pasoš, a 47,3 su bili strani državljani.
Ako se uporedi broj korisnika naknada građana i radno sposobnog stanovništva, proizilazi sljedeća slika: na svakih skoro 100 njemačkih zaposlenika koji plaćaju doprinose (SvB), dolazilo je oko deset njemačkih standardnih primatelja socijalne naknade (odnos 10:1). S druge strane, na svakih 100 stranaca koji plaćaju porez dolazi 50 stranih primatelja socijalne naknade bez njemačkog pasoša (odnos 2:1).
Ako se ova brojka osoba koje imaju socijalna primanja podijeli po nacionalnostima, lista prvih 8 država iz kojih dolaze tražitelji azila, situacija je sasvim drugačija. Na 100 onih koji plaćaju porez dolazi 73 oni koji imaju socijalna primanja. Tako kod Sirijaca na 100 zaposlenih dolazi 248 onih koji primaju socijalnu pomoć, kod Afganistanaca odnos je 100 zaposlenih naspram 199 primatelja socijalne pomoći. Zanimljivo je da su ekstreman primjer Ukrajinci, gdje na 100 onih koji rade i plaćaju poreze, dolazi 489 onih koji primaju socijalnu pomoć.
Pročitajte još:
Ukrajinac na aerodromu u Minhenu pokušao prokrijumčariti 455.000 eura
Azijati su još najvredniji
Nasuprot tome, Kinezi i Tajvanci su, na primjer, spremniji da rade od Nijemaca. Na svakih 100 zaposlenih, samo pet Kineza prima socijalne beneficije, dok je među Tajvancima samo četiri. Od imigranata iz istočne Evrope, Hrvati, Češke i Mađari su u boljem položaju od njemačkih državljana. Zapadnoevropski migranti nisu evidentirani u statistici.
Nedavno je studija ekonomiste Bernda Raffelhüschena došla do zaključka da će trenutna migracija Njemačku koštati oko 5,8 biliona eura. Bez obzira na to, Savezna vlada smatra „neophodnim doprinos stranih radnika prosperitetu i stabilnosti sistema socijalnog osiguranja u Njemačkoj“.
“Vlada koja zatvara oči pred činjenicama predstavlja rizik za našu državu blagostanja”
Osim toga, u odgovoru Federalnog ministarstva za rad i socijalna pitanja je jasno: “Federalna vlada ne smatra korisnim prikaz omjera zaposlenih i onih koji imaju pravo na beneficije.” Grupe ljudi ponekad su se jako razlikovale u pojmove karakteristika relevantnih za tržište rada. “Nisu svi oni koji imaju pravo na beneficije dostupni za tržište rada. Osim toga, grupe zaposlenih i onih koji imaju pravo na beneficije mogu se preklapati.”
Političar AfD-a René Springer kaže:
„Suprotno tvrdnjama savezne vlade, ne doprinose svi stranci prosperitetu i stabilnosti sistema socijalnog osiguranja. Suprotan je slučaj, posebno sa azilantskim migracijama posljednjih godina”, rekao je glasnogovornik za socijalnu politiku poslaničke grupe AfD. “Vlada koja zatvara oči pred ovim činjenicama predstavlja rizik za našu državu blagostanja. Poreskim obveznicima nije u interesu da dugoročno snose teret pogrešne migracione politike. Nije ni čudo što je nezadovoljstvo stanovništva sve veće” prenosi portal NIUS.de.
Pročitajte još:
