Nakon opozicione unije CDU/CSU sada je u Njemačkoj i predstavnik koalicijske vlade Bijan Djir-Sarai u razgovoru za dnevnik Bild izjavio kako izbjeglice iz Ukrajine treba finansijski izjednačiti s podnositeljima zahtjeva za azilom, piše DW.
Izbjeglice iz Ukrajine od dana dolaska primaju tzv. građanski novac (Bürgergeld), što je u principu socijalna pomoć za osobe koje traže zaposlenje i imaju pristup tržištu rada.
Podnositelji zahtjeva za azil primaju pomoć u sklopu zakona o izdržavanju podnositelja zahtjeva za azil te im za to vrijeme nije omogućen pristup legalnom tržištu rada.
Konkretno finansijski to izgleda ovako: iznos za samce je 563 eura mjesečno. Uz to država preuzima kompletnu stanarinu i režije.
Za podnositelje zahtjeva za azil za vrijeme trajanja postupka priznavanja zahtjeva, kao i za one kojima je zahtjev odbijen ali iz humanitarnih razloga ne mogu biti protjerani, mjesečna pomoć za samce iznosi 460 eura.
Osim toga država snosi troškove smještaja u prihvatnim centrima za izbjeglice. Pravo na dječji doplatak od 250 eura po djetetu imaju samo primatelji građanskog novca i azilanti nakon priznatog statusa.
Nakon podizanja građanske pomoći početkom godine u Njemačkoj se pokrenula rasprava o tome isplati li se uopće raditi ako se uzme u obzir da porodica s troje djece preko socijalne pomoći ima pravo na popriličan finansijski iznos mjesečno.
“Novopridošle izbjeglice više ne bi trebale primati građanski novac, nego pomoć poput one koju primaju podnositelji zahtjeva za azil”, rekao je Djir-Sarai.
On smatra da bi to podstaklo bolju i bržu integraciju u njemačko tržište rada.
“Posvuda imamo manjak radnika, u ugostiteljstvu, građevini ili u sektoru njege. Mi ne bismo novcem poreznih obveznika dalje finansirali nezaposlenost, nego se moramo pobrinuti za to da ljudi pronađu posao”, rekao je ovaj liberalni političar.
Prema podacima njemačke savezne vlade, u januaru 2024. godine bilo je zaposleno oko 119.000 ukrajinskih izbjeglica od više od milion njih, koliko ih je stiglo od početka ruske agresije u februaru 2022. godine.
Mnogi od tih izbjeglica se trenutno nalaze u programima integracije, tj. učenja njemačkog ili drugim mjerama stručnog osposobljavanja, a velik dio izbjeglica čine žene s djecom koje su u Njemačku došle bez bračnog partnera.