POSAO U NJEMAČKOJ Brzo i lako do posla u Njemačkoj
Povezani članci
Još zanimljivije je da među nezaposlenim KV radnicima, kako nam je rečeno u Zavodu za zapošljavanje, dominiraju upravo one struke koje su na tržištu rada najtraženije.
“Najviše registrovanih KV nezaposlenih je u strukama: metalci, trgovci, mehaničari i mašinisti, ugostitelji, električari, tekstilci, vozači, prerađivači drveta, te prerađivači hrane”, kažu u Zavodu za zapošljavanje RS.
S druge strane, poslodavci tvrde da svijećom traže ovakve radnike, da su im konkursi otvoreni mjesecima i da gotovo niko ne može da širi proizvodnju iz tog razloga.
Poslodavci sa kojima je Srpskainfo razgovarala o stanju na evidenciji nezaposlenih KV radnika kažu da je i dalje problem u tome što se kao nezaposleni evidentiraju i oni koji neće da rade ili rade na crno.
Predsjednik Unije udruženja poslodavaca i direktor fabrike “Škrebić company” Dragutin Škrebić kaže da su KV radnici, koji su deficitarni na tržištu rada, na evidenciji Zavoda za zapošljavanje isključivo zbog zdravstvenog osiguranja.
“Ne vjerujem da ima metalaca na Birou jer znam da moje kolege ne mogu da nađu tu struku. Pa, tekstilce više niko ne može da nađe ni u snu. U Kotor Varošu bi zaposlili odmah 500 tekstilaca da mogu da ih nađu. Banjaluka isto tako ima potrebe za njima, Prijedor i Derventa isto. Oni ne traže posao ili rade u inostranstvu”, kaže Škrebić.
On kaže da ne može naći obućare i da zato angažuje ljude sa završenom gimnazijom, ekonomskom ili trgovačkom i obučava ih.
Od Nove godine bi slika na tržištu rada, kako kaže, trebalo da bude drugačija i da daje realnu sliku o ponudi.
“Nacrt zakona o posredovanju pri zapošljavanju je prošao i on podrazumijeva da se se Biroa skinu svi koji ne traže posao. Očekuje se da do kraja godine bude završena procedura sa zakonom i da od 1. januara stupi na snagu”, kaže Škrebić.
Direktor Fabrike “Bema” i savjetnik predsjednika RS za privredu Marinko Umičević kaže da ne vjeruje da na evidenciji nezaposlenih ima električara koji traže posao.
“Već duže vrijeme tražim električara. Nudim neto platu od 1.000 maraka i niko se ne javlja. Ili su otišli vani ili rade na crno, a na Birou imaju zdravstveno osiguranje”, kaže Umičević.
Kaže da se mora “lupiti šakom od sto” i prekinuti praksa da se finansira socijalno onima koji negdje rade. Tvrdi da u Mrkonjić Gradu, gdje takođe ima proizvodne pogone, od 1.200 nezaposlenih pola njih radi u Njemačkoj, a dolazi u RS da se liječi kada se povrijedi ili razboli jer ima zdravstveno osiguranje preko Biroa.
“Evo, ja imam potrebu da zaposlim oko 300 radnika u drugoj smjeni, ali niko neće da radi. Plata za obućare je 600 KM, plus topli obrok i prevoz. To ne može biti mala plata ako imamo u vidu da je kod mene zaposleno više od pola njih sa osnovnom školom”, dodaje Umičević.
Razdvajanje
Po najavama iz Vlade RS, bilo je predviđeno da od ove godine na evidenciji nezaposlenih više ne budu oni koji ne traže posao i da pravo na zdravstveno osiguranje ostvaruju isključivo preko Fonda ZO.
To je prihvaćeno u Vladi na prijedlog poslodavaca kako bi razdvojili aktivne od pasivnih tražilaca posla. Međutim, sve je prolongirano za narednu godinu.
