POSAO U NJEMAČKOJ Brzo i lako do posla u Njemačkoj
Povezani članci
Godišnji rast plaća u 2017. godine bio je zanemariv ukoliko se analizira zajedno s prosječnom stopom inflacije, navodi Direkcija za ekonomsko planiranje Bosne i Hercegovine.
Direkcija za ekonomsko planiranje Bosne i Hercegovine krajem januara je objavila Informaciju o konkurentnosti bosanskohercegovačke ekonomije, a u kojoj se navodi kako su plaće u BiH posljednji godina porasle ukoliko se posmatra period od 2012. do 2017. godine.
“Konkretno za 2017. godinu možemo vidjeti da je prosječna nominalna plata u BiH, u odnosu na 2016. porasla za 1,5 posto, da je prosječna stopa inflacije iznosila 1,3 posto tako da dobijemo skoro zanemariv godišnji rast prosječnih neto plata od 0,2 posto. Za poboljšanje životnog standarda u BiH neophodno je konstantno raditi na privlačenju stranih investicija, kroz stvaranje povoljnijeg poslovnog ambijenta za strane investicije koje bi omogućile nova radna mjesta i veću zaposlenost (kroz bržu i pojednostavljenu registraciju biznisa, dodjeljivanje zemljišta, izgradnju infrastrukture, osiguravanje poreskih olakšica, izgradnju techno parkova i poslovnih inkubatora)”, navodi se u informaciji.
Direkcija za ekonomsko planiranje BiH navodi da bi istovremeno bilo neophodno prilagoditi sistem obrazovanja s potrebama i reformama na tržištu rada (kroz programe profesionalnog usavršavanja, razne programe dokvalifikacije i prekvalifikacije) u cilju povećanja produktivnosti i kompetentnosti radne snage.
“Naravno, sve ove ekonomske reforme bi trebalo da budu praćene unapređenjem zdravstvenih, kulturnih, sportskih i rekreativnih sadržaja u cilju zadovoljavanja potreba bh. građana, odnosno postizanja boljeg životnog standarda”, ističu iz Direkcije za ekonomsko planiranje BiH.
Pored niza prepreka s kojima se BiH suočava na putu u EU, nameće se i pitanje dostizanja životnog standarda Evropske unije, kojem se teži. Kako se navodi, u ovom trenutku je teško definisati put i strategiju kojom bi se ojačao životni standard građana, a samim time i napravilo povoljno ekonomsko okruženje koje bi omogućilo veća primanja zaposlenim i penzionerima te stimulisao ostanak i zapošljavanje mladih ljudi.
“Sve u svemu potrebno je dostići niz materijalnih i društvenih faktora koji omogućavaju određeni način života u cilju zadovoljavanja boljih uslova življenja cjelokupnog stanovništva (u oblastima školovanja, zdravstva, rekreacije i sl.). Prema zvaničnim podacima Agencije za statistiku BiH, životni standard, mjeren BDP-om po stanovniku, korigovan za paritet kupovne moći (PKM), je ostao skoro isti kao i prethodnih godina. BiH je u periodu 2012.-2017. godine ostvarila simboličan rast od 2 p.p. Identičan rast, od zemalja regije, su ostvarile Hrvatska, Mađarska i Makedonija”, navode iz Direkcije za ekonomsko planiranje BiH.
Kada se posmatra BDP po stanovniku, korigovan za paritet kupovne moći (PKM), u 2017. godini u BiH je iznosio 32 posto evropskog prosjeka EU. Time se BiH (zajedno s Albanijom koja je u 2017. godini ostvarila 30 posto, Makedonija i Srbija 36 posto) već godinama nalazi na dnu liste evropskih zemalja s najnižim životnim standardom.
“Od zemalja regije prednjače Hrvatska sa 62 posto i Crna Gora sa 46 posto evropskog prosjeka. Ukoliko bi se zadržale ovakve godišnje stope rasta, BiH bi trebalo puno vremena kako bi dostigla trenutni EU prosjek (mjeren BDP-om po stanovniku korigovan za paritet kupovne moći). Za dostizanje nivoa životnog standarda u EU, bilo bi neophodno da Bosna i Hercegovina u narednih 30 godina ostvaruje godišnju stopu rasta BDP-a od blizu 6 posto”, navodi se u informaciji.
Jedna u nizu prepreka u poboljšanju životnog standarda bh. građana, koja je bila primjetna u prethodnim godinama pa tako i u 2017. godini, je niska stopa zaposlenosti radno sposobnog stanovništva. Prema anketi o radnoj snazi (LFS), stopa zaposlenosti u 2017. godini u BiH je iznosila 33,9 posto, dok je u isto vrijeme u EU ta stopa iznosila 53,5 posto.
“Pored niske stope zaposlenosti u BiH je prisutan relativno nizak nivo plata kao odraz slabe pozicioniranosti zemlje u međunarodnoj podjeli rada. U prilog tome govori i činjenica da izvozno orijentisana preduzeća iz BiH, kako bi bila konkurentnija, često dobijaju poslove dorade ili prerade koji uglavnom zahtijevaju jeftiniju radnu snagu”, piše u izvještaju.
