POSAO U NJEMAČKOJ Brzo i lako do posla u Njemačkoj
Povezani članci
Federalna agencija za zapošljavanje je u prošlosti imala jastuk od gotovo 26 milijardi eura. Sada korona kriza nije osigurala samo da milijarde nema – potreban je i novi novac
Proračuni i dalje ovise o mnogim varijablama. Nitko ne zna tačno koliko će ljudi raditi ove godine u skraćenom radnom vremenu i koliko će posao definitivno izgubiti. Ali postoji scenarij koji pretpostavlja određene ključne podatke za budžetski odbor Bundestaga, a zatim izračunava kako će izgledati financijska situacija za Federalnu agenciju za zapošljavanje (BA). A kratak odgovor je: loše.
Prema ovom, ukupno 2,2 miliona ljudi će biti skraćeno radno vrijeme 2020. godine, a u vrhuncu vremena očekuje se da će 8 miliona ljudi raditi na kratkom radnom vremenu.
Možda tri miliona nezaposlenih uskoro
Broj nezaposlenih (SGB III) je prošle godine bio 2,2 miliona, a 2020. godine očekuje se povećanje od 500.000 ljudi. To bi bilo 2,7 miliona. Ali čak se i broj od tri miliona nezaposlenih mogao suočiti s Njemačkom. Premašena bi bila politički i psihološki značajna granica
Budući da BA trenutno troši toliko novca za rad na skraćenom radnom vremenu i naknade za nezaposlene, ne samo da će se ove godine upotrijebiti puni jastuk od 25,8 milijardi eura, već će Federalnoj agenciji trebati i dodatnih 4,7 milijardi eura.
Prema podacima agencije, bilans za Federalnu agenciju 2020. godine iznosit će minus 30,5 milijardi evra.
U 2021. godini još će biti dodatni zahtjev za likvidnošću od 4,4 milijarde, a u 2022. 1,3 milijarde. Ne očekuje se do 2023. godine da se situacija olakša.
Konfederacija mora zakoračiti – ali kako?
Do tada, savezna vlada mora pomoći. Budući da su usluge Federalne agencije za zapošljavanje obavezne, one se moraju platiti. Pitanje je odakle će savezna vlada dobiti novac i hoće li to biti zajam. Političari moraju o tome razmišljati.
Jedna politička ideja je da se smanji stopa doprinosa za osiguranje za slučaj nezaposlenosti koja je tek uvedena i na taj način povećava prihod Federalne agencije za zapošljavanje. Pravna stopa je 2,6 posto, ali je smanjena na 2,4 posto u januaru ove godine. Zamjenica predsjedavajuće frakcije ljevice u Bundestagu Susanne Ferschl kaže:
„Dva smanjenja doprinosa u ovom zakonodavnom periodu bila su velika greška. Doprinosi za socijalno osiguranje nisu samo faktor troškova, već i zaštita zaposlenih i stimulacija privrede. Država sada mora da unosi novac kada propadne porezni prihod. Nakon suzdržavanja od krize, glavna stvar refinanciranja je kroz Da bi privukli kompanije koje se sada zalažu za isplatu dividendi i programe otkupa dionica tokom krize. “
FDP i Unija protiv većih doprinosa
FDP vidi drugačije rješenje od povećanja doprinosa za socijalno osiguranje. „U krizi ne mogu biti sigurna da će opet poskupjeti posao“, kaže njihov budžetski političar Otto Fricke.
„U trenutnoj krizi, stavljanje dodatnog opterećenja na zaposlenike i poslodavce putem većih doprinosa suprotstavlja se svim dosadašnjim naporima i dodatno bi pogoršalo situaciju. Ako savezna vlada odluči povećati učinak, poput povećanja kratkoročnih naknada, federalna vlada će također morati platiti ove dodatne troškove.“
CDU očito to vidi slično. Glasnogovornik budžeta Unije, Eckhardt Rehberg, kaže gotovo uvjerljivo: „Napravili smo odredbe s dopunskim proračunom za 2020. Ukupno je 55 milijardi eura na raspolaganju za dodatne izdatke povezane s koronom. . “
Trenutni scenarij Federalne agencije za zapošljavanje nije prvi. Već u aprilu su pokušaji izračunavanja finansijskog učinka značajnog povećanja kratkotrajnog rada. U to vrijeme, međutim, ni najgori od tri scenarija nije opisao financijske posljedice kakve se danas procjenjuju.
