Radnici u SAD-u često moraju raditi dva posla kako bi preživjeli, osobito ako je riječ o NKV radnicima, a sad se čini kako se taj trend polako prelijeva i u Europu. Osim što se na plaće žale Nijemci, za Dnevno je progovorila i Hrvatica Mateja koja nije sigurna da želi zauvijek ostati u Njemačkoj.
Posljednji podaci pokazuju kako u Njemačkoj preko 3,5 milijuna ljudi radi više poslova, što je dvostruko više nego prije 20 godina.
Glavni tajnik sindikata Verdi Philipp Schumann upozorava kako bi Njemačka zbog svega mogla postati zemlja niskih plaća.
Stalno neki porezi
“Uz zajamčenu satnicu od dvanaest eura uz 42-satni radni tjedan može se zaraditi nešto manje od 2.200 eura bruto. To je tek oko 60 posto prosječnih primanja u Njemačkoj i nedovoljno za život”, upozorava Schumann.
Mnogi Hrvati koji su otišli u Njemačku grubo se iznenade kada vide kako im plaća za koju su mislili da će biti više od 2.000 eura, na kraju padne na samo 1.500. Naime, u Njemačkoj će vam poslodavac kada tražite posao ponuditi bruto plaću, a tek nakon toga oduzimaju se doprinosi za mirovinsko i zdravstveno osiguranje, porez na dohodak, crkveni porez. Puno je tu faktora na koje treba misliti.
“Kada sam došla u Njemačku, najviše me je iznenadio porez na solidarnost od 5,5 posto. Prije nego što sam došla raditi ovdje, nitko mi nije spomenuo tako nešto. Poslije sam otkrila kako je riječ o porezu koji je uveden kako bi istočna Njemačka mogla brže doseći standard zapadne. Sad se nešto priča o tome kako će ga ukinuti, ali nitko još nije rekao ništa konkretno”, govori nam 27-godišnja Matea koja je u Njemačku otišla prije četiri godina, a sada radi u tvornici plastike u Bavarskoj.
“U Hrvatskoj nisam mogla naći posao koji bi bio više od 5.000 kuna. Kada su mi dvije rodice otišle, i ja sam skupila hrabrost i spakirala kofere”, kaže.
Uz porez na solidarnost, Mateu je nakon dolaska u Njemačku crkveni porez koji je ovisno o crkvi čiji ste član između 8 i 9 posto.
“Moram priznati kako ga ne plaćam, rekla sam da sam ateist”, kaže ova simpatična djevojka.
Iako kaže da joj je u Njemačkoj bolje nego u Hrvatskoj, Matea nije sigurna hoće li ostati tamo.
“Dosta mi plaće ode na porez i to samo zato što sam neudata i nemam djecu, pa se nalazim u prvoj skupini poreza. Puno se mojih prijatelja koji su došli iz Hrvatske brzo odlučilo na brak, samo kako bi plaćali manji porez”, kaže.
Radi dva posla
Za sebe kaže kako je i ona jedna od onih koji moraju raditi dva posla, ali kaže kako joj je to uvijek bio plan.
“Kad sam tek došla, plan je bio raditi desetak godina i što više staviti na štednju, kako bih nakon povratka mogla kupiti stan ili kuću u Hrvatskoj bez kredita. U toku tjedna radim u tvornicu, a preko vikenda radim kao pomoćna kuharica u jednom restoranu. Samo od toga plaćam stanarine i režije pa mi puno toga ostane. Živim još s dvije rodice u stanu, pa su mi troškovi puno manji nego da živim sama. Ovako mogu svaki mjesec staviti na stranu i tisuću eura, što u Hrvatskoj nikad ne bih mogla”, objašnjava.
Kaže kako uštedi i na hrani jer su cijene u Njemačkoj puno jeftinije nego u Hrvatskoj.
“Kupujem u Lidlu i Aldiju, pazim na akcije i uvijek kuham. Nijemci će rijetko kada odnijeti skuhani obrok na posao, dok mi cure koje smo došle iz Hrvatske sve to radimo. Moram priznati kako se svaki put šokiram kad se vratim u Hrvatsku i vidim koliko je Lidl skuplji nego u Njemačkoj”, govori.
Milijuni Nijemaca u siromaštvu
Njemački sindikati kažu da bi minimalna satnica umjesto dosadašnjih 12 eura trebala iznositi 17 do 18, ako političari ne žele i da se Njemačkoj dogodi američki scenarij gdje ljudi rade i dva do tri posla dnevno kako bi preživjeli.
Posljednji podaci govore kako je u Njemačkoj gotovo 17 posto stanovništva, odnosno više od 14 milijuna građana, pogođeno siromaštvom, a ta brojka još uvijek raste zbog inflacije.
“Meni je dobro jer se moram brinuti samo za sebe i živim u stanu gdje mi je stanarina relativno niska u odnosu na druge koji znam. Da imam obitelj i moram raditi ovisno o rasporedu škole i vrtića, vjerojatno bih i ja imala problema”, zaključuje Matea.