POSAO U NJEMAČKOJ Brzo i lako do posla u Njemačkoj
Povezani članci
Niska primanja u matičnim zemljama i bolje poslovne prilike u EU, kojoj je neophodna strana radna snaga da bi nakon pandemije oporavila svoju ekonomiju, odvele su na hiljade radnika iz zemalja bivše Jugoslavije na privremeni ili trajni rad u inozemstvo. Realnost koja je najavljena, ali koja potpuno drugačije izgleda kada u stvarnosti i pokuca na vrata, već ostavlja svoje tragove u poduzetništvu i životnoj svakodnevnici na ovim prostorima. Dok radna snaga s ovih prostora odlazi u zemlje EU, ovaj dio Evrope upošljava radnike ili iz susjedstva ili iz Nepala, Filipina, Uzbekistana i drugih geografija svijeta.
U Hrvatskoj izdano 32.725 dozvola za boravak i rad
Kako javlja Fena, sve do prošle godine najbrojniji strani radnici u Hrvatskoj su bili radnici iz BiH i Srbije, dok su od ove godine najbrojniji iz Nepala.
Prema podacima MUP-a RH, u prva dva mjeseca ove godine u Hrvatskoj je izdano 32.725 dozvola za boravak i rad, od kojih najviše u graževinarstvu (12.792), zatim u turizmu i ugostiteljstvu (8088), industriji (4430), saobraćaju i vezama (2442) i trgovini (1183).
Najveći broj dozvola za boravak i rad do 29. februara ove godine izdan je državljanima Nepala -7038, iza kojih slijede oni iz BiH – 6039, Indije – 3469, Srbije – 3317, Filipina – 2936, Bangladeša – 2272 te Sjeverne Makedonije, Kosova, Turske i Uzbekistana.
S obzirom na to da su u prošloj godini najbrojniji strani radnici u Hrvatskoj bili oni iz BiH, a zatim Srbije, Nepala i Indije, da se primijetiti da su od početka ove godine Nepalci pretekli radnike iz BiH, a da su Indijci nadmašili Srbijance.
Kada su u pitanju djelatnosti, navodi dalje Fena, u prošloj kao i na početku ove godine, najviše dozvola za boravak i rad izdano je u graditeljstvu te u turizmu i ugostiteljstvu.
Dok bh. radnici odlaze na rad u Njemačku, Hrvatsku, Sloveniju i druge zemlje, manjak radne snage na tržištu BiH primorao je poslodavce na druge načine pronalaska radnika i uvoz radne snage. Za sada se to najviše odnosi na sektore građevine i proizvodnje.
Prema informacijama s kojima raspolažu agencije za zapošljavanje iz BiH i u razgovorima s poslodavcima, najčešće su potrebni profili građevinskih radnika, a zemlje iz kojih najčešće dolaze su Turska, Bangladeš, Indija i Filipini.
Jedan od primjera je i mostarska dvorana koju većinom grade strani radnici. Trenutno na radovima u ovoj fazi izgradnje svakodnevno radi više od 30 radnika, a među njima je skoro polovica iz Nepala i Bangladeša.
Također, Neum kao jedini bh. grad na moru, uz veliki broj hotela i ugostiteljskih objekata, s nekoliko hiljada stanovnika ne može zadovoljiti potrebe svih objekata. Do prije nekoliko godina tu je radio veliki broj radnika iz ostatka BiH, no većina ih je uz hrvatske radne dozvole i bolje uslove, otišla dalje. Stoga su se posljednjih godina odlučili na dovođenje radne snage iz Nepala.
Niska primanja u matičnim zemljama i bolje poslovne prilike u EU, kojoj je neophodna strana radna snaga da bi nakon pandemije oporavila svoju ekonomiju, odvele su na hiljade radnika iz zemalja bivše Jugoslavije na privremeni ili trajni rad u inozemstvo. Realnost koja je najavljena, ali koja potpuno drugačije izgleda kada u stvarnosti i pokuca na vrata, već ostavlja svoje tragove u poduzetništvu i životnoj svakodnevnici na ovim prostorima. Dok radna snaga s ovih prostora odlazi u zemlje EU, ovaj dio Evrope upošljava radnike ili iz susjedstva ili iz Nepala, Filipina, Uzbekistana i drugih geografija svijeta.
U Hrvatskoj izdano 32.725 dozvola za boravak i rad
Kako javlja Fena, sve do prošle godine najbrojniji strani radnici u Hrvatskoj su bili radnici iz BiH i Srbije, dok su od ove godine najbrojniji iz Nepala.
Prema podacima MUP-a RH, u prva dva mjeseca ove godine u Hrvatskoj je izdano 32.725 dozvola za boravak i rad, od kojih najviše u graževinarstvu (12.792), zatim u turizmu i ugostiteljstvu (8088), industriji (4430), saobraćaju i vezama (2442) i trgovini (1183).
Najveći broj dozvola za boravak i rad do 29. februara ove godine izdan je državljanima Nepala -7038, iza kojih slijede oni iz BiH – 6039, Indije – 3469, Srbije – 3317, Filipina – 2936, Bangladeša – 2272 te Sjeverne Makedonije, Kosova, Turske i Uzbekistana.
S obzirom na to da su u prošloj godini najbrojniji strani radnici u Hrvatskoj bili oni iz BiH, a zatim Srbije, Nepala i Indije, da se primijetiti da su od početka ove godine Nepalci pretekli radnike iz BiH, a da su Indijci nadmašili Srbijance.
Kada su u pitanju djelatnosti, navodi dalje Fena, u prošloj kao i na početku ove godine, najviše dozvola za boravak i rad izdano je u graditeljstvu te u turizmu i ugostiteljstvu.
Dok bh. radnici odlaze na rad u Njemačku, Hrvatsku, Sloveniju i druge zemlje, manjak radne snage na tržištu BiH primorao je poslodavce na druge načine pronalaska radnika i uvoz radne snage. Za sada se to najviše odnosi na sektore građevine i proizvodnje.
Prema informacijama s kojima raspolažu agencije za zapošljavanje iz BiH i u razgovorima s poslodavcima, najčešće su potrebni profili građevinskih radnika, a zemlje iz kojih najčešće dolaze su Turska, Bangladeš, Indija i Filipini.
Jedan od primjera je i mostarska dvorana koju većinom grade strani radnici. Trenutno na radovima u ovoj fazi izgradnje svakodnevno radi više od 30 radnika, a među njima je skoro polovica iz Nepala i Bangladeša.
Također, Neum kao jedini bh. grad na moru, uz veliki broj hotela i ugostiteljskih objekata, s nekoliko hiljada stanovnika ne može zadovoljiti potrebe svih objekata. Do prije nekoliko godina tu je radio veliki broj radnika iz ostatka BiH, no većina ih je uz hrvatske radne dozvole i bolje uslove, otišla dalje. Stoga su se posljednjih godina odlučili na dovođenje radne snage iz Nepala.
Ipak, zaključuje Fena u svom izvještaju, poslodavci se nadaju kako će i domaći ljudi biti zadovoljni uslovima, koji im se nude i da će imati manji dotok strane radne snage.
Prema podacima Statiste, objavljenim u oktobru 2023.godine Sjedinjene američke države su na prvom mjestu od 20 zemalja svijeta u kojima je uposleno najviše strane radne snage (32,15 miliona stranih radnika), na drugom mjestu je Njemačka sa 8,99 miliona, treća Velika Britanija sa 6,05. koliko ima i Kanada, peta je Španija (4,77 miliona), Francuska je na šestom mjestu (4,04 miliona radnika), sedma Italija (3,73), dok u prvih deset zemalja koje upošljavaju najviše strane radne snage ulaze još i Australija, Kenija i Kuvajt.
